S obzirom na sve veći antropogeni pritisak na okoliš i širenje gradskih područja, urbani travnjaci predstavljaju zelene oaze za sva živa bića. Oni se često nalaze u parkovima, na sportskim terenima, ispred zgrada, u školskim dvorištima, uz rubove cesta itd. Osim što su puni cvijeća i izgledaju lijepo, gradski travnjaci imaju mnoge koristi za okoliš i zajednicu. Vrlo se često u gradskim područjima sade tzv. cvjetne livade – mješavine sjemena domaćih i stranih otpornih biljaka koje privlače oprašivače te na taj način povećavaju bioraznolikost u urbanim sredinama.

Intenzivno upravljanje travnjakom sastoji se od navodnjavanja, primjene kemikalija i gnojiva te košnje i negativno utječe na raznolikost biljaka i kukaca, a pogoduje pojavi štetnika. Čestom niskom košnjom režu se stabljike u cvatu tako da većina biljaka ne može proizvesti sjeme, a također se režu vrhovi rasta mnogih biljaka. Time se smanjuju cvjetni resursi i skrovište za oprašivače te se narušava otpornost ekosustava i pruža mogućnost naseljavanja raznih štetnika i invazivnih vrsta. Osim toga, „divlji“ travnjak otporniji je na sušna razdoblja, a čestom košnjom se posljedično utječe na zagrijavanje i isušivanje tla.

Najvažniji oprašivači su kukci i to pčele (medonosna pčela, bumbari i solitarne pčele), muhe lebdjelice, zatim leptiri, kornjaši i ostale vrste muha. Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 22 tisuće oprašivača. Oni su različite veličine, izgleda i dlakavosti, a bez njih naš svijet ne bi izgledao ovako. Oprašivači prenose pelud s muških na ženske dijelove cvijeta, čime se omogućuje oplodnja i razmnožavanje biljaka. Bez njih ne bi imali brojno ukusno voće i povrće poput jagoda, trešnji, krušaka, tikvica, krastavaca, badema, kakaa i mnogih drugih. Brojnost i raznolikost divljih oprašivača u svijetu smanjuju se pod sve većom prijetnjom ljudskih aktivnosti poput intenzivne poljoprivrede, upotrebe pesticida i gnojiva te gubitka staništa.

Rezultati studije iz 2019. godine provedene u dijelu Europe i Amerike (Watson i dr.: Ecological and economic benefits of low-intensity urban lawn management) naglašavaju da male promjene u upravljanju urbanim travnjacima mogu imati značajan utjecaj na urbanu ekologiju. Nadalje, tvrde da suprotno očekivanjima, korovne vrste koje se brže razmnožavaju, poput ambrozije, mogu kolonizirati površine oštećene intenzivnom košnjom. Stoga, smanjenje intenziteta košnje travnjaka predstavlja isplativu mjeru u smanjenju širenja ambrozije, smanjenju lokalnog opterećenja peludi i smanjenju troškova javnog zdravstva.

Održavanje travnjaka iziskuje značajne troškove u mnogim gradovima. Istraživanje sugerira i financijsku uštedu od oko 36 % smanjenjem učestalosti košnje sa 15 puta godišnje na 10 puta godišnje u područjima visoke upotrebe, i s 3 puta godišnje na jednom godišnje u područjima niske upotrebe.

Zaključno, smanjenje intenziteta košnje u urbanim područjima moglo bi doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova, promicanju raznolikosti beskralježnjaka i biljaka, smanjenju širenja štetnika i značajnoj financijskoj uštedi.

Strategija Europske Unije za bioraznolikost do 2030. ističe važnost oprašivača, navodeći da više od 75% prehrambenih kultura oprašuju životinje. Strategija poziva europske gradove da uvedu  planove za njihovu ekologizaciju. Planovi uključuju uvođenje zelenih površina u gradove, s naglaskom na ograničavanje pretjerane košnje travnjaka i drugih praksi koje štete bioraznolikosti.

Vrlo je važno promijeniti javnu percepciju „zaraslih“ travnjaka: jedan od mitova je i da su krpelji i glodavci povezani s visokom travom. Zasad postoji malo znanstvenih dokaza koji podupiru tu zabrinutost, a neke nedavne studije pokazale su da visina travnjaka nema utjecaja na brojnost krpelja.

Na važnost tematike upućuju svjetski članci, a brojne države su već uspostavile principe upravljanja travnjacima na održiv način. Primjer je Irska koja je razvila Irski plan za oprašivače koji definira načine očuvanja oprašivača i njihovih staništa u pojedinim sektorima poput školstva, prometa, sporta, poljoprivrednih gospodarstava itd. U Hrvatskoj se u  sklopu projekta Cro Buzz Klima testiraju neki oblici upravljanja za oprašivače u gradu Zagrebu. Odabrano je nekoliko pilot područja na kojima će se uspostaviti tzv. livada kratkog cvata – otok trave koja se kosi samo 4 puta godišnje, i livada dugog cvata – traku uz rub travnjaka ili veću površinu koja se kosi samo jednom godišnje. Ovo je jedan od oblika tzv mozaične košnje po kojem se površine ne kose u isto vrijeme, tako da je u svakom trenutku barem dio površine u cvatu.

I Istra prati svjetske trendove i uvodi mjere smanjenja intenziteta košnje s ciljem povećanja bioraznolikosti. Komunalac Fažana, općinsko poduzeće Općine Fažana, počelo je izdvajati i označavati zelene površine kao travnjake za oprašivače te će ih ubuduće manje kositi (https://www.komunalac-fazana.hr/blog/post/fazanski-komunalac-manje-ce-kositi-odreene-zelene-povrsine-kako-bi-se-ekosustav-odrzao-na-zivotu). Vjerujemo da će i druga područja u Istri uvesti slične mjere i time doprinijeti povećanju bioraznolikosti.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.

 

http://civ.iptpo.hr/   

https://www.facebook.com/civporec

https://www.instagram.com/civ_porec/?hl=hr

Barbara, Danijela P., Mirela, Danijela D.

IN ITALIANO…