Pošalji link prijatelju Sva polja su obavezna

*link će biti automatski generiran u poruci

Pošalji

A + A - Grad Poreč Feed Pošalji link Print
Vi ste ovdje: Naslovna /
Uredi podatke

Aktualan vijećnički sat četvrte sjednice Gradskog vijeća

Aktualan vijećnički sat započeo je pitanjima vijećnika Luke Šerga kojeg su zanimale antenice koje se postavljaju na trgu Joakima Rakovca te jesu li one možda antenice za besplatni  gradski internet. Nastavlja se s postavljanjem antenica za besplatni Internet po gradu i zajedno sa odjelom za turizam Istarske županije, Grad nastavlja proširenje besplatne Internet gradske mreže na još šest punktova, a to su Viale, marina, Zagrebačka ulica, Trg J.Rakovac, Peškera, veliki parking, odgovorio je zamjenik gradonačelnika Loris Peršurić.

Nedavno su mediji obavijestili da je u Puli prezentiran projekt zdrave prehrane koji će se provoditi u osnovnim školama. Je li Grad Poreč sudjeluje istom, zanimalo je vijećnika Šerga. Od 2008. godine Grad Poreč surađuje sa Zavodom za zdravstvo Istarske županije, uvedeni su programi zdrave prehrane i financirani, od standarda uređivanja prostora do nadziranja sanitarne ispravnosti. Prvo je uveden za gradski vrtić, a zatim je program financiran od strane Grada i za sve privatne vrtiće, izdan je priručnik od zdravoj prehrani 2012. godine u suradnji Zdravog grada i Grada Poreča, provedena su predavanja u vrtićima i školama za roditelje, ljude koji rade s djecom. U 2014. godini nastaviti će se s financiranjem programa, odgovorila je zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš.

Može li Usluga na neki način spriječiti ulazak vozila bez kartice koja se doslovno prilijepe za vozilo ispred i to na rampi na ulazu u stari grad na rivi i je li moguće postići više reda jer je očito da u stari grad ulaze i oni koji tamo nemaju prebivalište i ne dovoze djecu u vrtić i školu. Direktor Usluge Milan Laković rekao je kako Usluga pokušava maksimalno sprovoditi red. U odnosu na prošlu godinu stanje je neusporedivo bolje i kvalitetnije. Normalno je da ima još uvijek mjesta za kvalitetne pomake. Ove ćemo jeseni pokušati predložiti još bolji rad i red jer imamo relativno do sada liberalan ulazak u starogradsku jezgru, a nesavjesne vozače koji krše odluku pokušavamo na sve načine sankcionirati.

Tvrtka Ital -Ice sa sjedištem u Poreču osnovana je 1991. godine čija je temeljna djelatnost distribucija smrznutog programa. 2002 godine je potpisan  ugovor kojim je Podravka d.d. najveća prehrambena industrija sa sjedištem u Koprivnici preuzela porečku  tvrtku Ital -Ice. Djelatnost te tvrtke : trgovina na veliko unutarnja  i vanjska trgovina te proizvodnja  prehrambenih proizvoda. Navodno sa 31.12 .2013. Podravka planira prodati ili ugasiti tu tvrtku . Imate saznanja što će biti sa Ital Icom,  to vas pitam jer spomenuta tvrtka ima šezdeset zaposlenih bilo je pitanje vijećnika Eugena Stanisse. Na ovo pitanje Gradsko vijeće zatražit će informaciju od Podravke.

Također ga je zanimalo je li se i kada nastavlja plinofikacija u gradu. Ovo će pitanje biti upućeno Plinari Pula.  
Razmišlja li Grad prelazak na drugog operatera po pitanju distribucije struje po svim svojim ustanovama. Na taj bi se način moglo uštedjeti upravo na stavci energetike, rekao je Stanissa. U tijeku je pribavljanje dokumentacije za 20 postupaka objedinjene javne nabave, ne samo za gradsku upravu i proračunske korisnike nego i za sve tvrtke gdje je Grad većinski vlasnik. Očekujemo da ćemo tako uštedjeti dosta novaca, a raspisat ćemo i natječaj za dobavljača električne energije, odgovorio je gradonačelnik Edi Štifanić.  

Vijećnik Vladimir Sladonja imao je tri pitanja. Prvo se odnosilo kojim planom je predviđeno da se na Trgu Slobode gradi „turistička kuća“ te može li se saznati malo više detalja o tom projektu. Na Trgu Slobode ne gradi se nikakva kuća turizma, odgovorio je gradonačelnik Štifanić. U odgovor se uključio i pročelnik Upravnog odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Damir Hrvatin i pojasnio kako se radi o lokaciji preko puta Gospe od Anđela. Nažalost, ta je lokacija takva kava jest i nadam se da će se prije ili kasnije urediti. No, današnja situacija je problematična prije svega zbog nemogućnosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, pa će vjerojatno još neko vrijeme ostati takva. Oko Kuće turizma postoji druga ideja, da se gradi na trokutastoj parceli preko puta bivše Šumarije. Radi se o površini od nekih 250 četvornih metara u vlasništu Grada. Ta bi turistička kuća bila glavni turističko-informativni centar za Istarsku županiju u kojoj bi bile stacionirane županijska TZ, gradska TZ, IRTA i Odjel za turizam IŽ te zajednički informativni centar. Projekt je u početnoj fazi, napravljen je natječaj, a u dogovoru sa TZIŽ sljedećeg mjeseca bit će priređena i izložba. Smatramo da je to zanimljiva inicijativa o kojoj treba raspravljati izvan turističke sezone, a mislim tu prije svega na građane Poreča. Kako će se time raspolagati bit će usuglašeno sa zakonom, zaključio je Hrvatin.

Zanimala ga je i investicija Riviera Adrie na otoku Sv. Nikola. Naime, kako je rekao, upoznat je od strane arhitekta Legovića da je predložena rekonstrukcija hotela Fortune te da je odobrena od strane komisije. Smatra da bi  s obzirom na posebnost lokacije u odnosu na stari grad ovo vijeće trebalo biti upoznato s investicijom te dati svoje mišljenje o njoj. Predložio je tematsku sjednicu s upravo tom temom. Odgovoreno je da kada se pribave odgovarajući podaci i saznanja, Gradsko vijeće će biti upoznato s tom investicijom na jednoj od tematskih sjednica.

Tražio je da mu se dostave kopije okončanih situacija za sve izvršene radove te okončane situacije za projektiranje, stručni nadzor i druge konzalting poslove na izgradnji dvorane Žatika. Pitanje je upućeno TD Parentiumu sa zamolbom da se pripremi pregled troškova za izvršene radove na izgradnji dvorane te da se vijećniku , ukoliko to zatraži omogući uvid u cjelokupnu situaciju.

Vijećnika Deana Pauletića zanimalo je kako će raditi hitna nakon 01.10. odnosno u zimskom periodu. Zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš istaknula je važnost teme o kojoj gradsko vijeće intenzivno razgovara već dvije i pol godine baveći se odgovornošću Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske i onime što to ministarstvo nije uredilo za područje Poreča i Poreštine. Cijelog ljeta iniciramo razgovore i tek 9. rujna dočekali da nam se dr. Družetić-Božić obrati. Poslala nam je dvije ponude i opomenu da se ne bismo trebali konzultirati sa svojim dugogodišnjim kompetentnim voditeljem Hitne dr. Stipićem jer je za sve zadužena dr. Družetić-Božić i o svemu odlučuje ona. To je treći nadstandard kojeg potpisujemo ove godine, nakon što je župan Flego preuzeo dužnost i napokon od ministra Ostojića dobio odobrenje da specifične zajednice poput Poreča, udaljene od bolnica, mogu same financirati nadstandard kojeg nam ranije nisu dali. Prva ponuđena opcija (prosječna) u vrijednosti od 70.000 kuna znači stalno otvorena vrata Hitne što je naš bazični standard, a druga (137.000 kuna) koju je predložio naš voditelj Hitne znači konstantan rad tima T2 od 1.10. do 31.12.2013. uz postojeći jedini tim T1 kojeg financira HZZO, pojasnila je zamjenica gradonačelnika. Gradonačelnik u okviru rebalansa predlaže da podržimo treći nadstandard, a naglašavam da se ove godine prvi put iskristaliziralo ono što Poreč mora sam financirati da bi kvaliteta zdravstvene zaštite bila na nivou one prije reforme 1. studenog 2012. godine. Radi se o iznosu između 600 i 700.000 kuna koje Poreč nikad do ove godine nije financirao. U sufinanciranju će pomoći i turistički sektor koji je preuzeo ljetnu ekipu, a pomagat će nam i dalje. Ako nema druge, ako u ovoj državi nitko ne želi preuzeti odgovornost za ono što je državna ovlast, onda će to preuzeti jedinice lokalne samouprave i sigurna sam da će za to glasati svi vijećnici jer se radi o sigurnosti naših građana, naglasila je Basanić Čuš.

Vijećnik Pauletić pohvalio je Grad što je ugostio Rally u našem gradu. Zadnjih par dana, vidi se koliko je taj Rally veliki i organiziran. To će sigurno donjeti gradu veliku promociju, ali i produžetak turističke sezone, rekao je Pauletić.

 I zadnje pitanje bilo je vezano uz autobusno stajalište Bujići – Žbandaj, odnosno da nema adekvatne čekaonice u kojem bi se prije svega djeca prilikom čekanja školskog autobusa mogla skloniti u slučaju kiše. Može li Grad po tom pitanju nešto napraviti, pitao je vijećnik Pauletić. Jasmina Vinkerlić Petrović, v.d. pročelnica za Komunalni odjel odgovorila je kako UO za komunalni sustav intenzivno radi na rješavanju problem te da će on uskoro biti i riješen.

Vijećnica Snježana Mekota skrenula je pozornost na crnu točku kod Petrola gdje se u zadnje vrijeme često događaju nesreće, a isto se događa i kod raskrižja bolnica. Bez obzira što uvijek dobivamo odgovor da je promet reguliran u skladu sa strukom, svi smo svjesni, naglasila je Mekota, da su to crne točke u gradu i pitanje je dana kada će se opet dogoditi teža nesreća. Što se misli poduzeti da se takvi događaji preveniraju? Svjesni smo crne točke, posebno one kod benzinske pumpe Petrol. Ta je prometnica u ingerenciji Županijske uprave za ceste koju smo o problemu informirali. Sve je u skladu sa zakonom, ali se tamo svejedno svašta događa. Stalno im pišemo, ali smo napokon pokrenuli inicijativu da, ako se ništa uskoro ne pokrene, Grad na tom mjestu postavi dodatne svjetlosne uređaje. U kontaktu smo i sa Policijom koja pojačano nadzire tu prometnicu, naplaćeno je mnogo kazni, ali ljude je izgleda teško natjerati da ne krše propise, odgovorio je zamjenik gradonačelnika Loris Peršurić.

Zanimalo ju je što je s nekretninom u starom gradu koju smo dobili za zamjenu za bivšu staru mesnicu. Kada će se valorizirati? Natječaj je raspisan,a ugovor s kupcem potpisan je prije desetak dana, odgovorio je gradonačelnik Štifanić.

Kako je završio naš prijedlog raspodjele poljoprivrednog zemljišta, koji smo uputili ministarstvu prije donošenja novog Zakona. Vijećnicu je zanimalo jesmo li dobili neki odgovor. Odgovor se očekuje svakog dana, odgovorio je pročelnik za upravljanje gradskom imovinom Đulijano Petrović.

Vijećnicu Dolores Ghershinich zanimalo je zašto lokalna samouprava dozvoljava samovolju ravnateljice Zavoda hitne medicinske pomoći Istarske županije, da stalno mijenja zaposlene u porečkoj ispostavi i da smanjuje ovlasti. Grad zaista u tom smislu nema nikakvih ovlasti, može samo apelirati, odgovorila je zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš.

Također ju je zanimalo kako to da se u programu – projekt prevencije kardiovaskularnih bolesti koji financira Grad Poreč sa 98.000,00 kuna, nije uključila inicijativa i projekt prevencije iznenadne srčane smrti, primjenom automatskih vanjskih defibrilatora na najfrekventnijim gradskim likacijama i edukaciju laika o korištenju istih, budući da znamo da je to dio nacionalne strategije za prevenciju iznenadne srčane smrti? Sada se bavimo egzistencijalnim pitanjima osiguravanja Hitne pomoći i moramo ići korak po korak. Slične inicijative uglavnom radimo u suradnji sa Planom za zdravlje Istarske županije, po istom prioritetu suzbijanja kardiovaskularnih bolesti. U Županiji se radi i na projektu velikog centra Čuvaj svoje srce, ali o tome sad ne bih, nego kad bude vrijeme, odgovorila je zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš.

Postavila je i pitanje vezano uz ambroziju, je li suzbijena, jel ju se fizički uklanja ili se u Poreču kompletan projekt koji Grad plaća 30.000,00 kuna sveo na tiskanje letaka i nekoliko predavanja. Na svim javnim površinam već se nekoliko godina provodi projekt suzbijanja ambrozije, u što su uključeni gradski komunalni odjel i komunalno poduzeće Usluga. Do sada je ambrozija nekoliko puta uništavana, a trenutno se pojavljuje po trasama plinovoda i na području općina Poreštine sa kojima također surađujemo jer ne možemo izolirati samo svoj grad. Na području grada ambroziju jako dobro kontroliramo, radi se precizno mapiranje, provjeravaju se sve lokacije na kojima je detektirana. Ponekad su problem parcele u privatnom vlasništvu, a u nekoliko smo navrata o trošku Grada kosili velike površine u vlasništvu staračkih domaćinstava, kazala je zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš.

Tko je zadužen po pitanju zastave koja je nekad vijorila na Trgu Slobode i kada će se zastava ponovo postaviti, bilo je pitanje vijećnice Marije Trošelj. Gradonačelnik je odgovorio kako je velika zastava uklonjena jer je pukao stup na kojeg je bila postavljena. Bit će vraćen jer se radi o gradskom simbolu. Vjerojatno će biti nešto manja, jer zbog veličine predstavlja veliko jedro pa je svaki jači vjetar može učiniti opasnom.

Zanimalo ju je zašto je 5-6 godina Muzej zatvoren. Rekla je da djelatnost gotovo ne postoji pa ispada da je glavna preokupacija postala organizacija Giostre za koju se izdvaja i dosta financijskih sredstava. Također ju je zanimalo do kada će Muzej biti zatvoren, odnosno kada će započeti sanacija zgrade jer po njoj nema logike da ustanova koja ima naziv muzej funkcionira i troši financijska sredstva, a da je muzej zatvoren. Ravnateljica muzeja Elena Uljančić Vekić rekla je kako je na prošlom vijeću već odgovorila na vrlo slična pitanja. Zapošljavamo 5 stručnih djelatnika i 4 domara (od kojih dva u Parku skulptura Dušana Džamonje na teret Ministarstva kulture i Općine Vrsar, jedan u Dijecezanskom muzeju, a jedan kojeg dijelimo sa Gradskom knjižnicom u našem muzeju). Dakle, na kvadraturu Sabornice, Romaničke kuće, Augustovog hrama imamo pola domara. Pet stručnih djelatnika bavi se prikupljanjem, obradom i prezentacijom muzejskih predmeta. To što je stalni postav otvoren zasluga je i gradonačelnika koji su bili na čelu Grada i kroz devedesete godine. Postav je bio zastario, imali smo pritužbe posjetitelja koji se imalo razumiju u struku da je muzej bez ulaganja, multimedije, rasvjete. Konačno 2008. pokrenuta je inicijativa obnove muzeja, stručni djelatnici godinama rade na novom muzejskom postavu, na konceptu koji prethodi izradi idejnog rješenja. Nakon toga ide izrada glavnog koncepta. Dakle, svi mi koji tamo radimo imamo gotovo 40% više posla od razdoblja kad je muzej bio otvoren. Moramo razlikovati hladni pogon, nejavni i javni dio. Nejavni dio ostao je isti, jer primamo plaću za obradu predmeta, pisanje znanstvenih radova, pisanje muzejskih kartica, održavanje skupova, objavljivanje knjiga, pripremanje izložbi, sudjelovanje na brojnim županijskim skupovima i inicijativama. Molim sve one koji postavljaju pitanja o muzeju, stručnoj kompetenciji i o načinu djelovanja da barem svakih pet godina posjete jedan program Zavičajnog muzeja Poreštine i da nas direktno kontaktiraju. Odgovor vam dajem kao predsjednica Županijskog vijeća za muzeologiju i materijalnu spomeničku zaštitu, članica savjetodavnog cijela za koordinaciju istarskih muzeja, kao kustos, ravnateljica muzeja i doktor povijesnih znanosti, odgovorila je Elena Uljančić Vekić.

Grad Poreč je prije desetak dana započeo s Programom uređenja fasada na zgradama u centru grada, zajedno sa građanima vlasnicima objekta. Znamo da postoji mogućnost i sufinanciranja od strane Fonda za zaštitu okoliša  i energetske učinkovitosti. Na tu je temu postavila pitanje, je li Grad spremam s tim projektom, odnosno tražila je objašnjenje što se po tom planu konkretno čini.  U rujnu je Fond trebao raspisati natječaj za uređenje fasada kojim će se povećati energetska učinkovitost, no direktor Fonda je smijenjen i trenutno sve stagnira, a na web stranicama su aktualna samo dva natječaja. Kad natječaj za uređenje fasada bude raspisan, prijavit ćemo zainteresirane zgrade. Dokumentacija potrebna da se na natječaj može javiti je dosta financijski zahtjevna, veliki je trošak za suvlasnike, a mora biti detaljno razrađena da bi je Fond prihvatio i odobrio sredstva, odgovorila je direktorica Stana d.o.o. Alja Udovičić.

Može li Grad Poreč intervenirati da se Hrvatske šume bolje brinu o šumici u naselju Bolnica koja je u njihovom vlasništvu, ali ponekad neodržavana, pitao je vijećnik Robert Velenik. Pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav Jasmina Vinkerlić-Petrović odgovorila je da je šumica je u vlasništvu Hrvatskih šuma. Više smo puta kontaktirali i suradnja je bila dobra. Vjerujemo da će šuma biti bolje uređena, a suho granje uklonjeno.

Pohvalio je projekt Dam – daš jer kako je rekao, pravi je primjer kako se volonterskim radom može puno doprinijeti lokalnoj zajednici. Zanimalo ga je može li se neka od radionica održati u Domu za starije osobe, prilagođeno dobi korisnika. Projekt Dam – daš počeo je 2009. godine i počeli smo vrlo skeptično, ali već prve godine formiralo se 23 radionice i svake se godine projekt širi i razvija tako da je u zadnjih četiri godine ostvareno više od 80 radionica koje je završilo više od 600 naših sugrađana. Otvorena je i peta sezona. Drago mi je da isto razmišljamo i na tragu smo toga da projekt bude održan i u Domu za starije, rekla je ravnateljica Gradske knjižnice Irides Zović.

Obzirom da je u zadnje vrijeme aktualna tema odlagalište Kaštjun, zanimalo ga je sprema li se Grad Poreč po tom pitanju. Pročelnica Jasmina Vinkerlić-Petrović kazala je da Grad Poreč intenzivno radi na prilagodbi odlagališta Košambra novim uvjetima koje nam nalažu planski dokumenti vezani uz odlaganje i gospodarenje otpadom. Grad Poreč je sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaključio sporazum te je u nekoliko zadnjih mjeseci izrađena opsežna dokumentacija kako bi sve bilo spremno na vrijeme.

Vijećnika Damira Miloša interesiralo je što se može napraviti za stanare starog grada da pri sanaciji zgrade ne moraju plaćati trostruko veću cijenu od onih koji ne stanuju u starom gradu? Starogradska jezgra je pod zaštitom konzervatora kojima je potrebno prijaviti svako izvođenje radova na nekretnini i dati im na odobrenje sve troškovnike koji moraju biti napravljeni tako da ispunjavaju određene kriterije koje konzervatori zahtijevaju (način izvedbe, odabir materijala i samo rad izvođača sa licencom Ministarstva kulture koji su skuplji i vrlo ih je malo u Istri). Često je jedan od uvjeta da se mora koristiti materijale poput vapna, vapnene žbuke i sličnih, a nije, primjerice, dozvoljena upotreba pur pjene, što povećava težinu krovišta pa ga je često potrebno nanovo sanirati nakon desetak godina jer grede ne mogu izdržati povećani teret. Također se prilikom sanacije krovišta odnosno zamjene kanalica ne smiju zamijeniti sve, već najveći mogući dio treba sačuvati i one koje su neoštećene ponovno ugraditi u krov, kazala je direktorica Stana Alja Udovičić.