Pošalji link prijatelju Sva polja su obavezna

*link će biti automatski generiran u poruci

Pošalji

A + A - Grad Poreč Feed Pošalji link Print
Vi ste ovdje: Naslovna /
Uredi podatke

Kontrola i suzbijanje galebova

Tijekom 2011.  projekt „ Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca i procjena rizika za zdravlje ljudi“ je realiziran u prvoj godini njegova iniciranja na teritorijalnom području od Tarske vale do Limskog kanala.

Radi se o prvom takovom projektu u Hrvatskoj i jednom od malobrojnih projekata u Europi. Najveći broj spoznaja o primijenjenim metodama rada koristi se iz iskustava i istraživanja provedenih u Velikoj Britaniji.   Naime, problem prekomjerne populacije galebova u urbanim sredinama sredozemnih zemalja  je značajan i nije ga više moguće zanemariti. Jednako ga nije moguće zanemariti u turističkim gradovima Istre. Galeb je od divlje životinje, karakteristične za naše podneblje, višestruko povećao svoju populaciju, poprimio karakteristike „urbane životinje“, mijenja obilježja ponašanja i gniježđenja. Umjesto na svojim primarnim staništima (otoci i hridi) gnijezdi se na krovovima kuća i drugih zgrada (prvenstveno hotela), postaje agresivan u potrazi za hranom te ne preže od fizičkih napada na ljude na ulici, u ugostiteljskim objektima, na terasama i bazenima hotela, „urbanog“ galeba znanstvenici  opisuju kao rezervoar za čovjeka opasnih virusnih i bakterijskih bolesti. Slijedom navedenog, na inicijativu Grada Poreča i porečkih vijećnika te temeljem višegodišnjih iskustava Grada Poreča u realizaciji ekološko zdravstvenih projekta (npr. kontrola kontaminiranosti javnih površina, naročito dječjih pješčanika i dr.) stručni tim Zdravog grada Poreč inicirao je koordinaciju prvog pilot projekta te  vrste u Hrvatskoj u suradnji s Veterinarskim fakultetom Poreč, Veterinarskom ambulantom poreč te hrvatskim ornitolozima. Uspješnu realizaciju projekta, već u prvoj godini djelovanja, osigurali su dioničari projekta na teritorijalnom području realizacije istog koji sudjeluju u njegovu praćenju i realizaciji te u njegovu financiranju, a to su: Općine i gradovi (Vrsar, Funtana, Tar-Vabriga, Poreč), Turističke zajednice (Poreč, Vrsar, Funtana, Tar –Vabriga), TZ Istarske županije i velika turistička poduzeća Riviera, Plava Laguna i Maistra. Dioničari projekta povezali su se u istom cilju i interesu, a to je suzbijanje populacije galeba klaukavca , osiguravanje  građanima i posjetiteljima ovog područja  kontrolu zdravstvenih rizika i neugodnih fizičkih napada galebova koji mogu biti opasni jer se radi o velikim i vrlo snažnim pticama.    

Izvješće o prvoj godini realizacije projekta tijekom 011.  

Dana, 1.12.2011. u Maloj vijećnici grada Poreča, dioničarima projekta podneseno je izvješće za prvu godinu  realizacije projekta od strane nositelja projekta Veterinarske ambulante Poreč, koju je predstavljao direktor mr.sc. dr. Branko Jurić te vanjskog savjetnika prof. dr. Alberta Marinculića, redovnog profesora Veterinarskog fakulteta iz Zagreba,voditelja odsjeka parazitologije te svjetski priznatog stručnjaka iz oblasti parazitologije u veterini i koordinatoroce zdravog grada Poreč, Nataše Basanić Čuš. Pilot projekt, koji se realizirao prvi put u 011. godini,  imao je planirane  sadržajne segmente  koji se odnose na:
1. ispitivanje populacije galeba klaukavca i monitoring (vrsta ptica, mjesta gniježđenja i mapiranje gnijezda, prstenovanje, praćenje daljine kretanja galeba i dr.),
2. planiranje i provedbu mjera smanjenja galeba klaukavca (postavljanje lažnih jaja, uređivanje načina odlaganja smeća koja postaju hranilišta, zbrinjavanje animalnog otpada u gradovima Istre sukladno zakonu),
3. segment edukacije građana (senzibilizacija na problem, uključivanje građana kao volontera i suradnika, edukacija o  zbrinjavanju otpada i uklanjanju izvora prekomjerne hrane za galeba i dr.),
4. laboratorijske pretrage, uzorkovanje izmeta i perja ptica (provedba ispitivanja i mjera iz područja parazitologije kako bi se  smanjio rizik prijenosa uzročnika bolesti sa galeba na čovjeka).  Nositelj točaka programa 1.,2. i 4. bila je Veterinarska ambulanta Poreč dok je za koordinaciju točke 3. bio zadužen projektni ured Zdravog grada, a sve uz superviziju prof. dr. Marinculića  iz uloge vanjskog savjetnika sa Veterinarskog fakulteta Zagreb.  

Izvješće o radu i prvim učincima također je predstavljeno po točkama plana i programa za 011. Kako slijedi: 1.Uspješno je proveden monitoring ptica u okviru kojeg su mapirana mjesta gniježđenja i to u prvoj godini prvenstveno na području prirodnih staništa na otocima i hridima ali i na krovovima hotela u čitavom teritorijalnom području projekta. Utvrđeno je da je pojedinim otočićima teško prići od velikog broja ptica , naročito u vrijeme gniježđenja. U 2012. nastaviti će se mapiranje mjesta gniježđenja i to na način da se MAPE dopune urbanim lokacijama gniježđenja na krovovima kuća (ostvarit će se suradnjom s građanima i formiranjem dojavnog centra za prikupljanje informacija), te mapiranjem svih deponija koje predstavljaju izvor hrane za galebove. Temeljem dojava građana u 011. čini se da je najugroženije porečko naselje Novo naselje te će krovovi kuća u ovom naselju u 011. s posebnom pažnjom biti mapirana i uključena u projekt. Na Košambri je uz pomoć zagrebačkih ornitologa prstenovano 300 galebova te se temeljem prstenovanja prati njihovo kretanje uopće ali i njihovo kretanje unutar teritorijalnog područja projekta (npr. da li  prstenovani galebovi sa Košambre tijekom dana posjećuju stolove nekog ugostiteljskog objekta – a s ciljem praćenja zdravstvenih rizika za građane).  

2.U prvoj godini je postavljeno 2000 lažnih jaja u gnijezda galebova koja su za potrebe projekta nabavljena iz Velike Britanije gdje se proizvode. Metoda postavljanja lažnih jaja u Europi se pokazala najučinkovitijom . Naime, galebovi su izrazito inteligentne ptice s velikom sposobnošću prilagođavanja. Ako im se jaja unište ili jednostavno oduzmu u reproduktivnom periodu ženke snesu nova jaja i po nekoliko puta. Za provođenje ove mjere na čitavom terenu su radile 4 ekipe Veterinarske ambulante Poreč te su obišle tijekom mapiranja identificirane rizične krovove hotela Riviere, Plave Lagune i Maistre te otoke i hridi čamcima. Zamjena jaja se provodila uz zaštitnu opremu, prvenstveno upotrebom kacige jer su ptice bile spremne i napadati. Nakon postavljanja jaja u ožujku/travnju ekipe su provele praćenje i obilazak u terenu u lipnju i srpnju te prikupljanje lažnih jaja krajem kolovoza. Praćenjem je zamijećeno da su ptice mirno ležale na lažnim jajima te da je nekolicina jaja uništena od ugriza štakora jer su ista toliko vjerna kopija da štakori nisu prepoznali da se radi o lažnim jajima. Stručnjaci procjenjuju da je ove godine na teritorijalnom području projekta bilo između 1900-2000 manje ptića. U kolovozu je oko 70% lažnih jaja prikupljeno i moći će se ponovno upotrijebiti, a već se priprema i dodatna narudžba za 012. Iz Velike Britanije. Kao volonteri za pomoć na terenu za 012. godinu prijavili su se i članovi Ribolovnog društva Zubatac Poreč. Ostvareni su kontakti i suradnja s komunalnim poduzećem Usluga te će se raditi na osiguravanju optimalnih uvjeta za uklanjanje animalnog otpada kao jednog od izvora hrane koji može biti  izvor zaraza. Cilj je mjera humanog smanjenja populacije galebova postići da galeb bude simbol našeg podneblja, kao i ranije prvenstveno divlja životinja na svojim primarnim staništima otočićima i hridima te da brojnošću populacije, zdravstvenim rizicima koje nosi i fizičkim napadima na ljude ne ugrožava građane i posjetitelje ovog teritorijalnog područja ali i čitave Istre. Projekt bi bilo idealno provoditi na području čitave Istre.  

3.Segment senzibilizacije i edukacije građana koordinirao je Zdravi grad Poreč. Održano je više tribina za građane na teritorijalnom području projekta na kojima su građani upoznati s problemom prekomjerne populacije galebova  i svim rizicima koje ista nosi. Tiskan je hrvatski letak za građane s osnovnim podacima o galebu i načinu ponašanja u odnosu na njega u vlastitom okruženju. Istaknute su upute građanima o potrebi uklanjanja smeća po mogućnosti uvijek u zatvorene posude/kante u kojima im nije dostupna hrana te naglašeno da ih u svom okruženju ne hrane. Tiskan je i letak na engleskom jeziku za posjetitelje ovog teritorijalnog područja sa istim uputama strancima. Na svim plažama sa plavom zastavom postavljene su table koje upozoravaju na zabranu hranjenja galebova. Tim koji realizira projekt sudjelovao je u dvije radio emisije te i na taj način informirao građane o tijeku projekta. U 012. se, osim svega već navedenog, planira gostovanje stručnjaka koji se bave ovim problemom u eko grupama škola na teritorijalnom području projekta te educiranje i senzibiliziranje djece radi njihovog razumijevanja projekta, doprinosa njegovoj realizaciji od najranije dobi te radi pravilne zaštite djece od mogućih napada galebova.  

4. Tijekom projekta na Košambri je prikladnim mrežama organiziran izlov 200 ptica, sukladno Zakonu o zaštitu životinja,  kako bi se prikupili uzorci izmeta te uzorci parazita sa perja galebova radi provođenja laboratorijskih analiza. Izlov se provodio uz pomoć hrvatskih ornitologa koji su određivali sva pravila izlova i uzimanja uzoraka. Sve su ptice nakon uzorkovanja puštene. Galebovi su nazvani „rezervoarima za ljude opasnih virusa i bakterija“ jer to više nisu ptice koje se hrane prvenstveno u moru i iz mora. Galeb je postao svežder te ga se u urbanim sredinama Europe sve više naziva „urbanim štakorom“. Njihova prekomjerna populacija, da bi opstala, kao osnovni izvor hrane traži odlagališta smeća i hrani se otpacima. Stoga galebovi koji su prethodno bili na smetlištima nedugo potom slijeću na stolove ugostiteljskih objekata ili odlažu izmet na drugim okupljalištima ljudi. Zadržavaju se puno u vodi, a poznato je da se zaraze, uslijed velike koncentracije ptica, mogu širiti i putem vode. Uloga galebova u onečišćenju rekreacijskih voda je do danas u niz navrata dokumentirana u studijama Europe, a kada bi im broj još značajnije narastao mogla bi postojati opasnost od prijenosa zaraza i putem mora kao medija. Istraživanja u Europi su pokazala da izmeti galebova  sadrže veliki broj koliformnih  i patogenih bakterija. Od onih koje su dokazane svakako su  najznačajnije  bakterije iz rodova Salmonella i Campylobactera. Uzorci prikupljeni za analizu na galebovima u ovom projektu tijekom 011. godine potvrdile su to isto. Na 200 uzoraka prikupljenih od galebova sa teritorijalnog područja projekta pronađeni su mogući uzročnici bolesti opasnih za ljude i to: Salmonela, Campylobacter, Escerichia coli, još je u tijeku selekcioniranje nekih sojeva  salmonele kako bi se utvrdilo da li se radi o opasnijim ili manje opasnim za zdravlje ljudi. Također su, na našem uzorku ptica,  pronađeni značajno zastupljeni ektoparaziti galebova (dvije vrste nametnika) u odnosu na koje je na području nekih objekata na teritorijalnom području projekta već bilo intervencija veterinarskih službi prije iniciranja ovog projekta. U 012. ponovit će se uzorkovanje na 500 ptica i to starijih od godine dana kako bi se kontinuirano pratili potencijalni zdravstveni rizici za ljude i zastupljenost uzročnika bolesti kod ptica ovog područja.   Prof.dr. Marinculić, parazitolog, savjetnik sa Vetrenarskog fakulteta Zagreb je naglasio da je prednost, najveća značajka i vrijednost ovog projekta što je iniciran na vrijeme i što je iniciran preventivno jer se njime nastoji uspostaviti kontrola prekomjerne populacije galebova dok ona još nije izmakla kontroli i dok još ne predstavlja veliki zdravstveni rizik. Europske studije i one na razini svijeta predviđaju četverostruko povećanje populacije galebova u narednih 10-tak godina što predstavlja ozbiljnu opasnost i rizik za zdravlje građana ukoliko se ista na vrijeme ne sagleda. Ovo je prvi projekt te vrste u RH i nastojat će se širiti koncentrično sa okolna područja zbog mobilnosti ove vrste ptica.        

Svi suradnici, dioničari i voditelji projekta iskazali su izrazito zadovoljstvo realizacijom projekta u prvoj godini djelovanja te postignutim prvim rezultatima po svim točkama plana. Naglasili su izuzetnu suradnju s građanima koji su već u prvoj godini realizacije bili  saveznici stručnjacima. Stručnjaci stoga očekuju i dalje podršku i suradnju građana na području lokaliteta jer će ona biti izuzetno značajna za njegov dugoročni uspjeh. U uvjetima recesije u projekt je ušlo više odgovornih i zainteresiranih dioničara na teritorijalnom području projekta od Tarske Vale do Limskog kanala (JLS-i, turističke zajednice grada i općina, TZ IŽ te velika turistička poduzeća) čime su omogućili raspoređivanje troška njegove realizacije i njegovo iniciranje. U daljnjoj realizaciji značajnu partnersku ulogu imat će i komunalno poduzeće Usluga Poreč. Ovakav primjer povezivanja  dioničara projekta i predstavnika struke iznimno je značajan za njegov uspjeh te za brendiranje Poreštine, a nadamo se s vremenom i Istre kao  područja za bezbrižan život i odmor bez značajnijih  rizika za zdravlje. Istarska županija u 011. nije podržala projekt no nadamo se da će to učiniti u 012. Godini.  
Izvješće sa sastanka priredila:
Koordinatorica Zdravog grada Nataša Basanić Čuš