Pošalji link prijatelju Sva polja su obavezna

*link će biti automatski generiran u poruci

Pošalji

A + A - Grad Poreč Feed Pošalji link Print
Vi ste ovdje: Naslovna /
Uredi podatke

Zdravi grad Poreč: 10. listopada - Dan mentalnog zdravlja

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mentalno zdravlje dio je našeg općeg zdravlja, što znači da bez mentalnog zdravlja nema niti općeg zdravlja. Današnja istraživanja pokazuju, više nego ikada, usku poveznicu tjelesnog i mentalnog zdravlja i njihovo međudjelovanje. To znači da tjelesna aktivnost utječe pozitivno na bolje mentalno zdravlje, a bolje mentalno zdravlje utječe na tjelesno zdravlje i štiti tijelo od rizika i bolesti. Štoviše, danas znamo koliko je mentalna stabilnost i mentalno zdravlje osobe značajno i u procesu oporavka od mnogih bolesti.

Mentalno zdrave osobe…

Mentalno zdrave osobe mogu ostvarivati svoje sposobnosti, želje i ciljeve, mogu uspješno i produktivno raditi te tako skrbiti o sebi i svojoj obitelji, doprinose razvoju svoje zajednice, mogu se nositi sa svakodnevnim stresovima i uspješno ih prevladavati.

Stoga skrb o mentalnom zdravlju treba započeti od najranije dobi djeteta i trajati kroz čitav život. Temelji sigurnosti i dobrog mentalnog zdravlja stječu se u djetinjstvu i tada mentalno zdravlje najčešće ostaje očuvano tijekom čitavog života. Upravo zato, u vrijeme odrastanja djece, potrebna je podrška roditeljima koji emocionalno stabilni i mentalno zdravi mogu podržati razvoj vlastite djece. Jednako tako, važno je razvijati, njegovati i čuvati kulturu unapređenja mentalnog zdravlja u zajednici i ne etiketirati osobe sa mentalnim teškoćama.

Pozitivno i dobro mentalno zdravlje osobe uključuje:

-dobar osjećaj i sliku o sebi samome (koji uključuje i razumijevanje /prihvaćanje osobnih i tuđih teškoća koje su povremeno sastavni dio života);

-svjesnost o drugima (održavanje prijateljstava i dobrih odnosa sa drugim ljudima),

-sposobnost prilagodbe na životne promjene.

Kako postići mentalno zdravlje?

Rad na vlastitom mentalnom zdravlju može uključivati različite tehnike samopomoći  (od meditacije, tjelovježbe, bavljenja ljubimcima, susreta sa prijateljima, osiguravanja vremena u kojemu ostajemo „sami sa sobom i bavimo se sobom“  i sl.) do rada sa stručnjacima (npr. psiholozima) koji mogu pomoći da osoba aktivira vlastite potencijale, pronađe sebe i svoj put, ostvari veću emocionalnu i uopće mentalnu stabilnost za nošenje sa životnim izazovima.

Mentalne teškoće …

Teškoće mentalnog zdravlja nisu rijetke u izazovima današnjeg vremena, a mogu se javiti u širokoj lepezi od svakodnevnih blažih teškoća uzrokovanih životnim nedaćama i situacijama, koje su prolazne naravi, do težih, ponekad kroničnih oštećenja u psihičkom funkcioniranju osobe koje uvjetuju i radnu nesposobnost. SZO ističe već danas depresiju kao jedan od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu. Depresija je najveći izazov 21. stoljeća i prema procjenama SZO do 2030. bit će vodeća dijagnoza u svijetu.

Kako skrbiti o mentalnom zdravlju?

Zato je briga o mentalnom zdravlju u interesu svakog pojedinca, poslodavca i zajednice u kojoj osoba živi, kako bi svaki pojedinac zdravo, kvalitetno i produktivno organizirao svoj život te doprinosio sebi i okruženju.

Briga o mentalnom zdravlju treba sadržavati dva nerazdvojna segmenta:

- REAKTIVNU POMOĆ  u neposrednom okruženju (podrška i pomoć osobi narušenog mentalnog

   zdravlja);

 -PROAKTIVNA PODRŠKA (očuvanje mentalnog zdravlja od najmlađih do najstarijih prije nego što se

   ono ozbiljno naruši).

Centralna tema 2017. je  mentalno zdravlje na radnom mjestu …

Ovogodišnja tema  Svjetskog dana mentalnog zdravlja je  - mentalno zdravlje na radnom mjestu.

Tijekom našeg života u odraslosti velik dio vremena provodimo na svom radnom mjestu. Zato, okolnosti na radnom mjestu, okruženje, ukupna (ne)poticajna radna atmosfera, odnos sa poslodavcem (šefom) i radnim kolegama te sam radni prostor  itekako utječe na zdravlje i na mentalno zdravlje!

Prema podacima istraživanja koje je provela Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), stres na radu drugi je najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan sa radom u Europi.

Kada je u pitanju zdravlje zaposlenika, često se zaboravlja na mentalno zdravlje! A, rad u nepovoljnim uvjetima, mobbing na poslu, izgaranje na poslu i drugi loši odnosi doprinose emocionalnom stresu, a dugotrajan stres može dovesti do mentalnih poremećaja i narušavanja zdravlja.

Ono na što se ove godine želi staviti u fokus je:

-uvažavanje zaposlenika i radnika;

-stvaranje poticajnog radnog okruženja;

-prepoznavanje ranih znakova izgaranja/burnouta;

-stvaranje organizacijske kulture koja uvažava vrijednosti sustava ali i ljudi u njemu;

-kontrola stresa na poslu;

-izgradnja svijesti i smanjenje stigme za osobe sa problemom;

-pružanje podrške zaposlenicima kojima je to potrebno.

Zato u nacionalnom programu RH- „Živjeti zdravo“ jedna komponenta je posvećena zdravlju na radnom mjestu te sve važniji postaje njegov segment  naziva „Tvrtka prijatelj zdravlja“.

U uvjetima u kojima se demografska slika Europe mijenja, stanovništvo stari, značajno manji broj ljudi radi i privređuje od onih koji su ovisni članovi društva (djeca i stari) sasvim je sigurno vrijeme  u kojemu poslodavci itekako trebaju voditi računa o humanim uvjetima rada svojih zaposlenika.

Jer, opravdano se nameću mnoga pitanja koja karakteriziraju globalno i lokalno okruženje 21. stoljeća od kojih je jedno ključno: tko će uopće raditi ako se mentalno i tjelesno ne sačuvaju ljudi! 

Poruka za kraj …

Važno je da svatko nađe svoj put u brizi o mentalnom zdravlju birajući aktivnosti koje  vesele, opuštaju, oslobađaju dnevnih briga i stresova, aktivnosti koje nam pune „baterije“ te radom na sebi uz pomoć stručnjaka!

Zdravi grad Poreč

Nataša Basanić Čuš

Psihologinja-psihoterapeutkinja