Informacija da je Republika Hrvatska podigla tužbu protiv Grada Poreča radi brisanja prava vlasništva nad nekretninama u gospodarskoj zoni Buići-Žbandaj je nažalost istinita, potvrdio je gradonačelnik Edi Štifanić na preksinoćnoj sjednici Gradskog vijeća.

Naime, država je preko Županijskog državnog odvjetništva u Puli poslala Gradu početkom ove godine i prije nekoliko dana dvije tužbe kojima traži izuzeće prava vlasništva s prijedlogom zabilježbe spora.

Osim toga, traži da se parcele u poduzetničkoj zoni koje nisu prodane vrate u državno vlasništvo, a za prodane parcele da se iznos koji je Grad za njih prihodovao isplati u državni proračun. I to sve četrnaest godina nakon što se Grad uknjižio na nekretnine ukupne površine oko 20 hektara, devet godina nakon što je donesen urbanistički plan uređenja zone, prodane parcele, izgrađena infrastruktura i pet godina nakon što je zona službeno puštena u rad i gdje je danas zaposleno više od 400 ljudi.

U tužbi se pozivaju na članak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, prema kojem su šume i šumska zemljišta koja su bila u društvenom vlasništvu, neovisno o tome jesu li se nalazila u zoni građevinskog područja ili nekog naselja ili izvan njega, postale vlasništvo države.

O tom smo problemu jučer razgovarali s gradonačelnikom i pročelnicima upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Damirom Hrvatinom i upravljanje gradskom imovinom Đulijanom Petrovićem.

Cijela priča, kaže Hrvatin, seže još u 1978. godinu kada je donesen prostorni plan bivše općine Poreč, u kojem su planirane izgradnje dva centra za uslužne i poduzetničke djelatnosti, od kojih je jedna bila označena na području današnje poduzetničke zone. Početkom 80-ih godina krenulo se s uređenjem naselja Buići, uz koje je previđena zona u usluzi turizma i uslužnih servisa.

Početkom 90-ih, kada je bivša Općina postala Grad Poreč, zaključeno je da se na njegovom području napravi jedan mali gospodarski program da bi se što prije potaknulo poduzetništvo.

- Tada su određene prve parcele za gospodarski program, koji je negdje između 1996. i 1997. sadržavao 40 lokacija izvan centra za tu namjenu, gdje su između ostalih bile i ove na ulazu u naselja Buići i Žbandaj. I tada je krenula prva priča, s bivšom tvrtkom Unlimited i Bažon. Taj početak se razvijao na temelju gospodarskog programa i prostornog plana, a nakon toga, kad više nije bilo rata, počela je druga priča - krenuli smo u izradu urbanističkog plana uređenja Buići-Žbandaj koji je za cijelu zonu bio donesen 2005. i vrijedi sve do danas.

Izvor: Glas Istre, Napisala i snimila V. HABEREITER:
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU