Pošalji link prijatelju Sva polja su obavezna

*link će biti automatski generiran u poruci

Pošalji

A + A - Grad Poreč Feed Pošalji link Print
Vi ste ovdje: Naslovna /
Uredi podatke

Aktualni sat: Pitanja i odgovori vijećnika sa 10. sjednice Gradskog vijeća

Donosimo sadržaj Aktualnog sata (vijećničkih pitanja) sa 10. sjednice Gradskog vijeća Grada Poreča – Parenzo održane 29. svibnja 2014. godine u Velikoj vijećnici. Aktualac je započeo pitanjem predsjednika vijeća Adriana Jakusa koji je gradonačelnika upitao je li točna informacija da je Županijsko državno odvjetništvo tužilo Grad Poreč zbog utvrđivanja prava vlasništva nad zemljištem na kojem se nalazi poduzetnička zona Buići-Žbandaj otvorena prije pet godina. Najzanimljivije pitanje na jučerašnjem Aktualnom satu 10. sjednice Gradskog vijeća Grada Poreča svakako je bilo ono koje je predsjednik Adriano Jakus postavio gradonačelniku Ediju Štifaniću, a tiče se tužbe Županijskog državnog odvjetništva protiv Grada Poreča teške pedesetak milijuna kuna.

Jakus je gradonačelnika Edija Štifanića upitao je li točna informacija da je ŽDO tužilo Grad Poreč zbog utvrđivanja prava vlasništva nad zemljištem na kojem se nalazi poduzetnička zona Buići/Žbandaj otvorena prije pet godina.

Državno odvjetništvo, naime, navodno od Grada Poreča traži isplatu naknade za izgrađene parcele.

Štifanić je odgovorio kako je informacija, nažalost, točna, iako spada u rubriku vjerovali ili ne.

ŽDO smatra da su parcele na koje se Grad uknjižio još 2000. godine zapravo državno vlasništvo, te da državi moramo vratiti sav novac koji smo tamo uprihodovali, rekao je Štifanić.

-Podsjećam cijenjene vijećnice i vijećnike da smo na Praznik rada 2009. godine otvorili poduzetničku zonu Buići-Žbandaj te smo sav novac od prodaje parcela uložili u infrastrukturu poduzetničke zone. Doveli smo električnu energiju iz preko deset kilometra udaljene trafostanice u Kukcima, iz Poreča smo doveli kanalizaciju, uskoro će biti dostupna i dostatna količina vode, riješili smo oborinsku kanalizaciju, plinsku mrežu, asfaltirali ceste i doveli javnu rasvjetu. Sve je to skupa vrijedno preko 50 milijuna kuna.

Na kraju cijele te priče postavlja se nekoliko pitanja. Prvo, kakva je to poruka poduzetnicima kad se ŽDO nakon 14 godina može pokušati knjižiti na zemljište odnosno tražiti naknadu štete? Kakva je to poruka stranim investitorima koji eventualno žele investirati u ovu zemlju? Što je Državno odvjetništvo radilo 14 godina? Netko je tamo prespavao ne jedan zimski san, nego 14 njih!

Najvažnije pitanje od svih je – kuda sve to vodi?

-Sigurni smo da odvjetnički tim kojeg smo angažirali taj spor može dobiti. Nije nam u interesu nikakav spor sa državom, pa sam preko ministra Darka Lorencina dogovorio sastanak sa ministrom za obrt i poduzetništvo. Nadam se da ćemo sa tim pitanjem ići i kod novog ravnatelja DORH-a te pokušati riješiti problem koji državi ne služi na čast, rekao je porečki gradonačelnik Edi Štifanić.

Podsjetimo, Grad Poreč se 2000. godine legalno uknjižio na društveno vlasništvo. Pripremljena dokumentacija dostavljena je u zemljišno-knjižni odjel, nakon čega je donesen urbanistički plan zone koja je oduvijek bila predviđena za industrijsku namjenu.

2008. godine krenulo se u izgradnju i prodaju parcela. Prodano ih je otprilike 14, a Grad je od te prodaje zaradio preko 50 milijuna kuna koje je, kako je rekao gradonačelnik Štifanić, do posljednje lipe uložio u infrastrukturu.

Državno odvjetništvo se nakon 14 godina na to zemljište navodno pokušava uknjižiti temeljem Zakona o šumama.



Odrekli se naknade u korist poplavljenih područja

Vijećnik Robert Velenik je vijećnicima ponudio informaciju da su klubovi vijećnika IDS-a i HSU-a odlučili naknadu za sjednicu gradskog vijeća uplatiti kao pomoć poplavljenim područjima. -Budimo humani. Tamo je evekuirano nekoliko tisuća stanovnika, šteta je oko 500 milijuna kuna pa je svaka pomoć dobrodošla, rekao je Velenik pozvavši i oporbu da to učini, što su vijećnici i prihvatili.

Kad će biti asfaltirani prekopi u Varvarima?

Velenik je dogradonačelnika Lorisa Peršurića upitao kad će biti asfaltirani prekopi u ulicama Piantade i Školskoj u Varvarima, koji su nastali prilikom radova na polaganju cijevi plinovoda. Velenik je pozvao izvođača radova da poravna trasu od podruma Agrolagune do industrijske zone, koju svakako treba urediti do kraja.

Peršurić je vijećnike izvijestio da su radovi u tijeku i pri kraju. -Svakodnevno smo u kontaktu sa Plinarom d.d., danas su počeli sa pripremama za asfaltiranje i za nekoliko će dana tamo i u naselju Filipini svi radovi biti dovršeni. Početkom sljedećeg tjedna sve će biti asfaltirano, a do 10. lipnja bit će uređene pješačke i biciklističke staze, rekao je dogradonačelnik zahvalivši mještanima na strpljenju.

Najavljena loša sezona – kako dalje?

Vijećnik Stevo Žufić izrazio je zabrinutost zbog najave loše turističke sezone koju se može čuti među turističkim djelatnicima i građanima. -Razlozi za to su različiti, ali sezone su sve kraće i turista ima sve manje, pa je od tako sužene sezone dosta teško živjeti. Zna li gradonačelnik situaciju i procjene obzirom da su tržišta poput Rusije prilično upitna zbog političke situacije?, upitao je Žufić zatraživši pismeni odgovor Turističke zajednice u smislu akcija koje se poduzimaju za popravljanje situacije.

Edi Štifanić: -predlažem da pitanje pisanim putem uputimo Plavoj Laguni, Valamaru i turističkim zajednicama Poreštine. Po mišeljenju turističkih djelatnika, ponavljanje protekle godine bit će dobar poslovni rezultat. Svi smo, vjerujem, od ove sezone puno očekivali, ali došlo je do poremećaja, prvenstveno na ruskom tržištu. Samo Plava laguna ima ugovore sa ruskim touroperatorima, ali tek na nivou 50% lanjskog prometa. Drugi poremećaj na turističkom tržištu je da su Nizozemci ferije pomakli za 7 ili 14 dana. Tri njihove regije započinjale su godišnje odmore u razmacima od po sedam dana, a sad se sve pomaknulo prema drugoj polovici sedmog i početku osmog mjeseca. U njemačkom Baden-Wurtenbergu praznici počinju krajem sedmog i početkom osmog mjeseca. Sve polako vodi u osmi mjesec koji će sigurno biti dobar, kao i deveti i početak šestog, jer uskoro nam dolaze Bavarci. Nakon toga ćemo vjerojatno imati rupu. Vjerujem da turističke tvrtke rade na tome, a neke čak drastično spuštaju cijene. Izgubit ćemo svi, neće biti dovoljno prihoda, a pod znakom pitanja su vjerojatno i veće investicije poput one na Otoku Sveti Nikola, rekao je Štifanić.

Manifestacije – rak rana Poreča

Stevo Žufić je podsjetio da je Hrvatska turistička zajednica još u veljači ove godine raspisala javni poziv za dodjelu potpora manifestacija u 2014. godini. Rezultati su, rekao je, objavljeni prije nekoliko dana, a novac su dobile brojne manifestacije vezane uz top-događanja u međunarodnim, regionalnim i nacionalnim razmjerima. Tako je Rovinj za Red Bull Air Race 2014. dobio milijun i pol kuna, Umag za ATP turnir pola milijuna, Pula za Outlook, dok Poreča nigdje nema, iako rezultati za nacionalna i regionalna događanja još nisu objavljena. -Jesmo li mi kao grad prijavili manifestacije i koje su to? Jesu li naš Odbor za manifestacije, Turistička zajednica i drugi pomogli malim poduzetnicima kod prijave? Izgleda da ti natječaji prolaze, a mi ostajemo van njih, rekao je Žufić naglasivši kako je to pitanje jako važno jer je vezano uz turističku sezonu i sliku grada.

Damir Miloš je rekao kako mu je problematika jasna, jer je jednom na natječaj HTZ bila prijavljena Giostra vrijedna milijun kuna, a HTZ je odobrio tek deset tisuća kuna potpore. -Manifestacije koje spominjete su milijunske, a za takve projekte u gradu novaca nemamo. Bez obzira na to da li konkuriramo ili ne, da li od TZ dobijemo novac ili ne, mi za ostatak nemamo sredstava, rekao je Miloš, predloživši da odbor za manifestacije i Turistička zajednica za sredstva na natječajima apliciraju zajedno i organizirano.

Žufić je rekao kako je iz odgovora shvatio da grad na natječaje nije prijavio nikakve manifestacije. -Predlažem da turističkoj zajednici pošaljemo upit i doznamo što je ona prijavila, jer ako ne idemo na natječaje, ništa nećemo ni dobiti. Mislim da je to pogrešan pristup, jer projekte jednostavno moramo imati i prijavljivati ih. Za neke ćemo dobiti sredstva, za neka nećemo, ali važno je da imamo dobre i spremne projekte, mišljenja je Žufić.

Gradonačelnik Štifanić rekao je kako je grad dobio novac za dvije javne plaže i golf igralište, nakon čega mu je jasno rečeno da se više ne javlja na natječaje jer je to sve što će Poreč ove godine dobiti na natječajima HTZ-a.

Žufić mu je odgovorio kako ne prihvaća takav način komunikacije. -Netko tko na javnom pozivu mora evaluirati projekte ne smije unaprijed određivati tko će i koliko novaca dobiti. Prozivam tog nekoga u ministarstvima i kažem mu da je to neprihvatljiv, loš način komuniciranja.

Vladimir Sladonja: ništa od okončane situacije radova na dvorani Žatika

Vijećnik Vladimir Sladonja podsjetio je gradonačelnika da još uvijek, usprkos brojnim zahtjevima, nije dobio kopiju okončanih situacija radova na dvorani Žatika. -Dva sam puta sam urgirao, a gradonačelnik mi je rekao da postoji problem sa kopiranjem materijala, na što sam odgovorio da ću ih, ako je potrebno, fotokopirati sam, rekao je Sladonja, podsjetivši da je vijećnik Dražen Prgić dobio samo okončanu situaciju za stručni nadzor te se nada da će ostak valjda do kraja mandata dobiti.

Gradonačelnik je Sladonju pozvao da dođe u poduzeće Parentium gdje se nalazi sva dokumentacija. -Nitko ništa ne skriva, ali nije fer kopirati nekoliko tisuća stranica dokumentacije i ne želimo da ona izlazi van gradske uprave. Slobodno dođite u Parentium ili u gradsku upravu kopirati, rekao je Štifanić.

Što je sa odborima za praćenje pojedinih investicija?

Vijećnik Vladimir Sladonja upitao je gradonačelnika za informaciju o tijeku provedbe natječaja za izbor izvoditelja na projektu kanalizacijskog sustava te o početku rada odbora za praćenje ove investicije. -Kad su odbori formirani, rečeno nam je da će se formirati i posebni odbori za praćenje pojedinih investicija. Znamo da je čak i nadbiskup kontaktiran, i mi smo dali svog predstavnika. Odbor se još nije sastao, ne znam što se čeka sa praćenjem investicija kad su ponude već izašle.

Gradonačelnik Edi Štifanić odgovorio je kako uloga povjerenstva nije odabir najpovoljnijeg ponuditelja, jer za to postoji komisija koju čine osobe iz gradske uprave, komunalnog poduzeća i Hrvatskih voda. -Vrlo ćemo brzo povjerenstvo izvijestiti kako stvar sa natječajima stoje i o svim ponudama koje su u Grad došle.

Predsjednik uprave gradskog komunalnog poduzeća ing. Milan Laković rekao je kako Usluga nakon otvaranja ponuda daje objašnjenja na svojim web stranicama i šalje ih medijima te tako javnost o svemu redovno izvještava. -U posljednjih 25 dana otvoren je natječaj Izgradnja mreže u dužini od 60 km na kojeg je pristiglo 10 ponuda. Na natječaj za izgradnju uređaja pristiglo ih je devet, a za rekonstrukciju mreže pet. Sve su veličine u okvirima procijenjene vrijednosti odnosno niže od nje. Sa Hrvatskim vodama trenutno intenzivno evaluiramo ponude i nakon što povjerenstvo donese prijedlog za odabir, donijet ću odluku o tome. Nakon toga, nakon isteka žalbenog roka, sklopit će se ugovor o izvođenju i započeti će radovi, odgovorio je Milan Laković.

Za što je Grad Poreč tvrtki Tedija Chiavalona platio preko 231.000 kuna?

Vijećnika Sladonju zanimale su i kopije računa tvrtke Media Projekt d.o.o. Vodnjan u vlasništvu Tedia Chiavalona, kojoj je Grad Poreč u 2005., 2006. i 2010. godini isplatio ukupno 231.140,66 kn za poslove informiranja.

Gradonačelnik Štifanić: -Sa gnušanjem odbacujem sve što je napisano na takozvanom Nezavisnom portalu Ipress. Nevjerojatna je činjenica da jedna saborska zastupnica angažira Sabor i od nas traži odgovore, a naš odgovor potom izađe na portalu za kojeg se zna da stranci koja je na vlasti u Istri niti u Poreču nikako nije sklon. Nisam tamo pročitao ništa ni približno objektivno, pa tako ni za slučaj tvrtke koju spominjete, preko koje su po ugovoru išle sve naše objave u Glasu Istre, od čestitki za Dan grada, Novu godinu, svi natječaji za popunu radnih mjesta, za prodaju nekretnina. Razlog za to je jednostavan: ponuda te tvrtke bila je za 10 do 15 posto jeftinija od ponude Glasa Istre, pa smo time uštedjeli.

Vijećnik Sladonja rekao je kako mu nije jasno što to gradonačelnik odbacuje sa gnušanjem. -Ja samo tražim dokumente, odnosno račune, rekao je Sladonja, pokazavši odgovor Grada Poreča na upit saborske zastupnice Ane Komparić Devčić u kojem je navedeno da je Grad za PR usluge u proteklih 10 godina potrošio dva i pol milijuna kuna, a tvrtki Media Projekt 231.000 kuna. Tražio sam samo račune da vidim što se platilo. Tedi Chiavalon je u to vrijeme bio glavni tajnik IDS-a, mislim da je svakome jasno kako se radi o sukobu interesa.

Jesmo li u projektu zdrave prehrane u osnovnim školama?

Vijećnika Deana Pauletića zanimalo je da li se grad Poreč uključio u projekt zdrave prehrane u osnovnim školama u suradnji sa Istarskom županijom. Postavio je i pitanje koje je, kaže, već postavljao u prethodnom mandatu: -Je li moguće da lokalni proizvođači hrane plasiraju više svojih proizvoda u naše vrtiće i škole? Od trenutka proizvodnje do potrošnje proteklo bi puno manje vremena, zbog čega je takva hrana sigurno kvalitetnija nego kod velikih proizvođača. Tako kontroliramo kvalitetu, isporuku, a novac ostaje ovdje, rekao je Pauletić.

Dogradonačelnica Nadia Štifanić Dobrilović rekla je kako je Grad od Istarske županije dobio poziv da sa Zavodom za javno zdravstvo sljedećeg četvrtka prisustvuje javnozdravstvenim aktivnostima u predškolskim ustanovama. Početkom školske godine su Grad Poreč i Zdravi grad sudjelovali na prezentaciji projekta u OŠ Šijana u Puli. -Sad se projekt širi, uskoro ćemo imati prilike informirati se o tome. Drago mi je da su se svi uključili, da ZJZ surađuje sa eminentnim stručnjacima sa Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Zasigurno ćemo u suradnji sa svima njima od sljedeće školske godine još više povećati kvalitetu prehrane u vrtićima i školama.

-Zakon o javnoj nabavi je takav kakav jest, ali su mali proizvođači njime onemogućeni u konkuriranju velikima. Predlažem inicijativu da mali proizvođači shvate potrebu za ujedinjavanjem, možda nekoliko OPG-a, kako bi mogli pristupati natječajima. Mi u suradnji sa Zdravim gradom razmišljamo o tome da kvaliteta prehrane u školama mora biti sve bolja, i to je jedan od naših prioriteta, zaključila je dogradonačelnica.

Vijećnik Eugen Stanissa je svojim pitanjem pokušao razbiti atmosferu ozbiljnih tema, pa je gradonačelnika Edija Štifanića upitao

Koliko se u Poreču investiralo od početka njegova mandata 2005. godine

te je li zaboravio osnovnu školu na Finidi, a zanimalo ga je i kako stanari naselja Mate Balote mogu dobiti sredstva za uređenje fasada svojih zgrada, što nije samo pitanje estetike, već i sigurnosti. Radi se o ruglu grada Poreča koje prijeti opasnošću odvajanja balkona.

Štifanić je vijećniku odgovorio kako se ne sjeća detalja, a u devet se godina dogodilo puno toga, pa će na njegovo pitanje odgovoriti pisanim putem. -No, sjećam se da smo na jednoj od sjednica 2009. godine zbrojili kako smo samo u komunalnu infrastrukturu od 2005. do 2009. godine uložili 239 milijuna kuna. Nismo zaboravili ni Osnovnu školu Finida: svakodnevno sam u kontaktu sa Centrom za energetiku i praćenje investicija koje je nositelj projekta. Dobili su od Agencije za javno-privatno partnerstvo odobrenje da idu u natječaj. Nedostaje im još samo suglasnost Ministarstva financija. Svi znamo što se u tom ministarstvu u posljednje vrijeme događa, a mi smo u svemu tome ispali žrtve. No, u razgovoru su mi rekli kako bi suglasnost trebala stići u roku od pet do deset dana. Poziv za javno nadmetanje dobit ćemo ovih dana. Očekujem da u narednih desetak dana bude objavljen Javni poziv za nadmetanje za izgradnju osnovnih škola.

Dogradonačelnik Loris Peršurić je vijećnika Stanissu uputio na poduzeće Stan d.o.o. jer tamo sigurno znaju sve detalje o zgradama. -Ukratko vam mogu reći da je dvadesetak zgrada prihvatilo inicijativu za obnovu i spremno je krenuti u proceduru. Postoji puno predradnji oko kandidacije za različite izvore sufinanciranja, rekao je Peršurić.

Po pitanju odvajanja balkona, dogradonačelnik je rekao kako ne zna zašto se to dogodilo. No, sve su zgrade osigurane pa se vlasnici trebaju javiti u Stan d.o.o. kako bi doznali odgovore na pitanja kako oštećenja sanirati i eventualno povući sredstva od osiguranja.

Plaćanje kazni za legalizaciju u ratama

Vijećnik Damir Miloš izašao je pred vijećnike sa zanimljivom informacijom o načinu obročnog plaćanja komunalnog doprinosa nakon legalizacije. -Obratio mi se građanin koji mora platiti 22 tisuće kuna komunalnog doprinosa. Došao je u nadležnu službu i zatražio obročno plaćanje, da bi dobio rješenje u kojem stoji kako odjednom mora platiti iznos od 20.000 kuna, a ostalo na rate, što je besmislica. Kako se radi o našoj odluci, zvao sam nadležne u komunalnom odjelu gdje su mi rekli kako su takvi upiti svakodnevni, što znači da imamo problem, rekao je Miloš.

Nisu svi građani jednake platežne moći, pa im se, ako ne plate komunalnu naknadu, događaju tužbe i ovrhe, što plaćanje može prolongirati na određeni rok, a  stvaraju se i nepotrebni troškovi te Grad svoje građane tako baca u još veće probleme.

Vijećnik Miloš se o tom problemu raspitao u okolnim gradovima u kojima je doznao da dozvoljavaju normalno obročno plaćanje, pa i popuste za one koji cijeli iznos plate odjednom. -Mislim da na tome trebamo poraditi i građane slabije platežne moći rasteretiti nepotrebnih troškova. Osim toga, možda bi na takav način plaćanja priliv u gradsku blagajnu bio veći, jer ne bi bilo prolongiranja rokova uzrokovanih ovrhama.

Predsjednik vijeća Adriano Jakus odgovorio je kako se radi o dobroj inicijativi te će ona biti upućena u pripremu za redovnu proceduru.

Vijećnica Manuela Janko spomenula je kako mediji navode da će početkom sljedeće školske godine započeti program zavičajne nastave. Zanimalo ju je hoće li se i naše škole uključiti u taj program.

Talijanska unija i Narodno sveučilište iz Trsta iz financijskih razloga nisu u mogućnosti financirati boravak učenika šestih razreda talijanskih škola u planinama. Vijećnicu Janko zanimalo je hoće li učenici moći sudjelovati u nekim drugim projektima.

Dogradonačelnica Nadia Štifanić Dobrilović rekla je kako je nedavno pri Istarskoj županiji prisustvovala koordinaciji o zavičajnoj nastavi koju se sljedeće školske godine planira implementirati u određenom broju škola i vrtića. Bio je to samo uvodni sastanak, a ovih dana slijedi susret sa predstavnicima vrtića, a potom i škola te gradonačelnicima i načelnicima općina. --Nakon toga imat ćemo konkretnije informacije, ali će Istarska županija u svakome slučaju brinuti o inicijativi, dok će Grad Poreč svakako sudjelovati u njoj sa svojim školama i vrtićima, rekla je dogradonačelnica.

Ravnateljica Talijanske osnovne škole Bernardo Parentin Ester Zarli potvrdila je da kolonije iz financijskih razloga nema već dvije godine. -To ne znači da je neće opet biti i nadamo se da će se vratiti, ali se to ove godine neće dogoditi. Obzirom na to su ravnatelji talijanskih škola Uniji pokušali ponuditi neke nove programe koji su prihvaćeni. Već u rujnu je Talijanska unija za određeni broj učenika sa izvrsnim uspjehom organizirala sedmodnevni boravak u višnjanskom znanstvenom centru i zvjezdarnici. -Krajem prošloga tjedna je sedam učenika naše škole otišlo u blizinu Milana, u rodni grad jednog pisca za djecu i tamo su pohađali radionice namijenjene učenicima šestih razreda sa odličnim uspjehom iz talijanskog jezika, zaključila je ravnateljica Zarli.

Do kad ćemo čekati rješenje projekta Peškera?

Vijećnika Maria Ritošu zanimao je projekt uvale Peškera. -Znamo da taj problem vlastitim sredstvima nećemo riješiti ni za narednih deset godina, nego ćemo za projekt trebati partnere. Zato mislim da ne bismo smjeli predugo čekati, nego krenuti u taj projekt. Moje informacije kažu kako je zainteresiranih bilo, a vjerujem da i danas ima novaca. Ako sam makar djelomično u pravu, zbog čega bismo čekali narednih 10 godina za realizaciju projekta o kojem se govori već više od 30 godina? Radi li se na tom projektu, je li u kratkoročnim planovima ili se ne radi ozbiljno?, pitao je Ritoša.

Na pitanje mu je odgovorio pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Damir Hrvatin. -Posljednjih su se godina, kao što je poznato, obavljali razni pripremni radovi, prije svega veliki urbanističko-arhitektonski natječaj koji je rezultirao sa 25 radova. Imali smo, zatim, veliku javnu raspravu i tematsku sjednicu gradskog vijeća i zaključcima koji su potvrdili stavove u pogledu uređenja Peškere, a to su stavovi koje potpisujemo i danas. Ono što je nakon toga učinjeno bili su razgovori sa čitavim nizom investitora i investitora koji su dolazili u ovu zgradu. Ono što je većina tih investitora posljednjih godina tražila bio je određeni ekskluzivitet. Htjeli su da Grad riješi imovinsko-pravne odnose (grad je vlasnik oko 55%), a neki i nabildati uvjete gradnje: što veća izgrađenost, što više poslovno-stambenih jedinica te ekskluziva na pomorskom dobru. Postoje, naravo, i kvalitetni investitori koji ne idu tim smjerom. Podsjećam svih vas da je Peškera obiteljsko srebro i građani su jako zainteresirani na koji ćemo način uređenju takvog prostora pristupiti. Grad je otvoren prema svakom investitoru koji želi zajednički razvijati takav projekt.

-Na projektu se ne spava. Otvorili smo seriju razgovora oko stručnih tijela i odbora gradonačelnika. Naša je namjera da, kad za to budemo spremni, otvorimo i raspravu sa građanima. Naša razmišljanja idu u dva smjera: dugoročna strategija privlačenja partnera jer se sigurno radi o investiciji od nekoliko desetaka milijuna eura, a drugi je da zajednički utvrdimo koji su to kratkoročni ciljevi ili radovi koje bismo mogli u sljedećih nekoliko godina napraviti, kao što je npr. obalna šetnica od Peškere, prostora jedriličarskog kluba do Picala odnosno plaže koja se upravo sada uređuje i slični projekti koji bi puno povećali kvalitetu prostora, ne samo vizualno nego i funkcionalno, ali koji u konačnici ne bi prejudicirali konačno rješenje. Nikome nije draga ovakva situacija, vjerojatno ćemo u sljedećem periodu morati napraviti kombinaciju kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, rekao je Hrvatin.

Zatvaranje trake za izlaz na velikom gradskom parkiralištu

Vijećnika Ritošu zanimalo je zbog čega mnogi vozači svoja vozila na velikom gradskom parkiralištu redovito parkiraju na traci za izlaz označenoj strelicama. -Mnogi već rano ujutro redovito pariraju na njoj i zatvaraju komunikaciju za lakši izlaz. Molim da preko zaposlenika pokušate riješiti taj problem za čije rješavanja treba uložiti nula kuna, rekao je Ritoša.

Predsjednik gradskog vijeća rekao je kako će inicijativu uputiti prema Uslugi.

Što je sa pijaninom u Novoj vasi?

Vijećnica Snježana Mekota još je jednom izložila problem pianina u Mjesnom odboru Nova Vas koji pripada KUD-u Ladonja, a njegovi se članovi instrumentom ne mogu sližiti jer je zaključan. -Zašto je tako i zbog čega se instrument ne preda vlasnicima? Da li u prostorima ne postoje uvjeti za vježbanje zbora ili samo nema dobre volje? Ako je problem u prostoru, zašto im se ne dozvoli da pianino prenesu negdje drugdje?

Drugo pitanje vijećnice Mekote tiče se naselja Gornji špadići u kojima postoji više građevinskih površina koje vlasnici ne mogu valorizirati jer ne postoji prometna komunikacija. Navodno su svi potpisali izjavu da će se odreći dijela parcele, ali se sve stopira zbog jedne vlasnice koja se sa Gradom nije mogla dogovoriti oko naknade. Kako riješiti taj problem? Može li se pronaći neko drugo prometno rješenje jer tamo ima građana u socijalnim problemima koji godinama čekaju mogućnost bolje valorizacije svojih parcela?

Vijećnica će odgovore na svoja pitanja dobiti pisanim putem.

Izvor: http://www.parentium.com/