Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mentalno zdravlje dio je našeg općeg zdravlja, što znači da bez mentalnog zdravlja nema niti općeg zdravlja. Današnja istraživanja pokazuju, više nego ikada, usku poveznicu tjelesnog i mentalnog zdravlja i njihovo međudjelovanje. To znači da tjelesna aktivnost utječe pozitivno na bolje mentalno zdravlje, a bolje mentalno zdravlje utječe na tjelesno zdravlje i štiti tijelo od rizika i bolesti. Štoviše, danas znamo koliko je mentalna stabilnost i mentalno zdravlje osobe značajno i u procesu oporavka od mnogih bolesti.

Mentalno zdrave osobe…

Mentalno zdrave osobe mogu ostvarivati svoje sposobnosti, želje i ciljeve, mogu uspješno i produktivno raditi te tako skrbiti o sebi i svojoj obitelji, doprinose razvoju svoje zajednice, mogu se nositi sa svakodnevnim stresovima i uspješno ih prevladavati.

Stoga skrb o mentalnom zdravlju treba započeti od najranije dobi djeteta i trajati kroz čitav život. Temelji sigurnosti i dobrog mentalnog zdravlja stječu se u djetinjstvu i tada mentalno zdravlje najčešće ostaje očuvano tijekom čitavog života. Upravo zato, u vrijeme odrastanja djece, potrebna je podrška roditeljima koji emocionalno stabilni i mentalno zdravi mogu podržati razvoj vlastite djece. Jednako tako, važno je razvijati, njegovati i čuvati kulturu unapređenja mentalnog zdravlja u zajednici i ne etiketirati osobe sa mentalnim teškoćama.

Pozitivno i dobro mentalno zdravlje osobe uključuje:

-dobar osjećaj i sliku o sebi samome (koji uključuje i razumijevanje /prihvaćanje osobnih i tuđih teškoća koje su povremeno sastavni dio života);

-svjesnost o drugima (održavanje prijateljstava i dobrih odnosa sa drugim ljudima),

-sposobnost prilagodbe na životne promjene.

Kako postići mentalno zdravlje?

Rad na vlastitom mentalnom zdravlju može uključivati različite tehnike samopomoći  (od meditacije, tjelovježbe, bavljenja ljubimcima, susreta sa prijateljima, osiguravanja vremena u kojemu ostajemo „sami sa sobom i bavimo se sobom“  i sl.) do rada sa stručnjacima (npr. psiholozima) koji mogu pomoći da osoba aktivira vlastite potencijale, pronađe sebe i svoj put, ostvari veću emocionalnu i uopće mentalnu stabilnost za nošenje sa životnim izazovima.

Mentalne teškoće …

Teškoće mentalnog zdravlja nisu rijetke u izazovima današnjeg vremena, a mogu se javiti u širokoj lepezi od svakodnevnih blažih teškoća uzrokovanih životnim nedaćama i situacijama, koje su prolazne naravi, do težih, ponekad kroničnih oštećenja u psihičkom funkcioniranju osobe koje uvjetuju i radnu nesposobnost. SZO ističe već danas depresiju kao jedan od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu. Depresija je najveći izazov 21. stoljeća i prema procjenama SZO do 2030. bit će vodeća dijagnoza u svijetu.

Kako skrbiti o mentalnom zdravlju?

Zato je briga o mentalnom zdravlju u interesu svakog pojedinca, poslodavca i zajednice u kojoj osoba živi, kako bi svaki pojedinac zdravo, kvalitetno i produktivno organizirao svoj život te doprinosio sebi i okruženju.

Briga o mentalnom zdravlju treba sadržavati dva nerazdvojna segmenta:

- REAKTIVNU POMOĆ  u neposrednom okruženju (podrška i pomoć osobi narušenog mentalnog

   zdravlja);

 -PROAKTIVNA PODRŠKA (očuvanje mentalnog zdravlja od najmlađih do najstarijih prije nego što se

   ono ozbiljno naruši).

Centralna tema 2017. je  mentalno zdravlje na radnom mjestu …

Ovogodišnja tema  Svjetskog dana mentalnog zdravlja je  - mentalno zdravlje na radnom mjestu.

Tijekom našeg života u odraslosti velik dio vremena provodimo na svom radnom mjestu. Zato, okolnosti na radnom mjestu, okruženje, ukupna (ne)poticajna radna atmosfera, odnos sa poslodavcem (šefom) i radnim kolegama te sam radni prostor  itekako utječe na zdravlje i na mentalno zdravlje!

Prema podacima istraživanja koje je provela Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), stres na radu drugi je najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan sa radom u Europi.

Kada je u pitanju zdravlje zaposlenika, često se zaboravlja na mentalno zdravlje! A, rad u nepovoljnim uvjetima, mobbing na poslu, izgaranje na poslu i drugi loši odnosi doprinose emocionalnom stresu, a dugotrajan stres može dovesti do mentalnih poremećaja i narušavanja zdravlja.

Ono na što se ove godine želi staviti u fokus je:

-uvažavanje zaposlenika i radnika;

-stvaranje poticajnog radnog okruženja;

-prepoznavanje ranih znakova izgaranja/burnouta;

-stvaranje organizacijske kulture koja uvažava vrijednosti sustava ali i ljudi u njemu;

-kontrola stresa na poslu;

-izgradnja svijesti i smanjenje stigme za osobe sa problemom;

-pružanje podrške zaposlenicima kojima je to potrebno.

Zato u nacionalnom programu RH- „Živjeti zdravo“ jedna komponenta je posvećena zdravlju na radnom mjestu te sve važniji postaje njegov segment  naziva „Tvrtka prijatelj zdravlja“.

U uvjetima u kojima se demografska slika Europe mijenja, stanovništvo stari, značajno manji broj ljudi radi i privređuje od onih koji su ovisni članovi društva (djeca i stari) sasvim je sigurno vrijeme  u kojemu poslodavci itekako trebaju voditi računa o humanim uvjetima rada svojih zaposlenika.

Jer, opravdano se nameću mnoga pitanja koja karakteriziraju globalno i lokalno okruženje 21. stoljeća od kojih je jedno ključno: tko će uopće raditi ako se mentalno i tjelesno ne sačuvaju ljudi! 

Poruka za kraj …

Važno je da svatko nađe svoj put u brizi o mentalnom zdravlju birajući aktivnosti koje  vesele, opuštaju, oslobađaju dnevnih briga i stresova, aktivnosti koje nam pune „baterije“ te radom na sebi uz pomoć stručnjaka!

Zdravi grad Poreč

Nataša Basanić Čuš

Psihologinja-psihoterapeutkinja